Aja Sofija (vanjsko objašnjenje) obilazak s vodičem

Istanbul E-pass uključuje vanjski obilazak Aje Sofije uz stručnog vodiča koji govori engleski. Za detalje provjerite "Sati i sastanci". Za ulazak u muzej bit će dodatnih 28 eura pristojbe koja se može kupiti izravno na ulazu u muzej.

Aja Sofija iz Istanbula

Zamislite zgradu koja stoji na istom mjestu 1500 godina, hram broj jedan za dvije religije. Sjedište pravoslavnog kršćanstva i prva džamija u Istanbulu. Izgrađen je za samo 5 godina. Njegova je kupola bila najveća kupola s 55.60 u visinu i 31.87 promjera za 800 godina u svijetu. Prikazi religija jedna pored druge. Mjesto krunidbe rimskih careva. bilo je mjesto susreta sultana i njegovih ljudi. To je poznato Aja Sofija u Istanbulu.

U koliko sati se otvara Aja Sofija?

Otvorena je svakim danom od 09 do 00 sati.

Postoji li naknada za ulaz u džamiju Aja Sofija?

Da, postoji. Cijena ulaznice je 28 eura po osobi.

Gdje se nalazi Aja Sofija?

Nalazi se u srcu starog grada i lako je dostupan javnim prijevozom.

Iz starih gradskih hotela; Idite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. Odatle je potrebno 5 minuta hoda.

Od hotela Taksim; Idite uspinjačom (linija F1) od trga Taksim do Kabataş. Odatle idite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. do tamo je 2-3 minute hoda od tramvajske stanice.

Iz hotela Sultanahmet; nalazi se na pješačkoj udaljenosti od većine hotela u području Sultanahmet.

Koliko je vremena potrebno za posjet Aja Sofiji i kada je najbolje vrijeme?

Možete posjetiti u roku od 15-20 minuta sami. Vođeni obilasci izvana traju oko 30 minuta. Mnogo je sitnih detalja u ovoj zgradi. Kako trenutno funkcionira kao džamija, treba voditi računa o vremenu namaza. Rano jutro bilo bi izvrsno vrijeme da ga posjetite.

Povijest Aja Sofije

Većina putnika miješa poznatu Plavu džamiju s Ajom Sofijom. Uključujući palaču Topkapi, jedno od najposjećenijih mjesta u Istanbulu, ove tri građevine nalaze se na UNESCO-vom popisu baštine. Budući da su jedna nasuprot drugoj, najznačajnija razlika između ovih građevina je broj minareta. Minaret je toranj sa strane džamije. Primarna svrha ovog tornja je pozivanje na molitvu u starim danima prije mikrofonskog sustava. Plava džamija ima 6 minareta. Aja Sofija ima 4 minareta. Osim broja minareta, druga razlika je povijest. Plava džamija je osmanska građevina, dok je Aja Sofija starija i rimska je građevina, a razlika između njih je oko 1100 godina.

Kako je Aja Sofija dobila ime?

Zgrada je poznata pod raznim nazivima ovisno o regiji i jeziku. Na turskom se naziva Ayasofya, dok se na engleskom često pogrešno naziva St. Sophia. To izaziva zabunu, jer mnogi vjeruju da je ime izvedeno od svetice po imenu Sofija. Međutim, izvorni naziv, Aja Sofija, dolazi iz starogrčkog, što znači "Božanska mudrost". Ovo ime odražava posvećenost zgrade Isusu Kristu, simbolizirajući Njegovu božansku mudrost, a ne čast određenom svecu.

Prije nego što je bila poznata kao Aja Sofija, izvorni naziv građevine bio je Megalo Ecclesia, što u prijevodu znači "Velika crkva" ili "Mega crkva". Taj je naslov predstavljao njezin status središnje crkve pravoslavnog kršćanstva. unutar zgrade, posjetitelji se još uvijek mogu diviti zamršenim mozaicima, od kojih jedan prikazuje Justinijana I. kako predstavlja model crkve i Konstantina Velikog koji nudi model grada Isusu i Mariji — tradicija u rimsko doba za careve koji su naručivali velebne građevine.

Iz osmanskog doba, Aja Sofija također ima veličanstvenu kaligrafiju, ponajviše sveta imena islama, koja je krasila zgradu više od 150 godina. Ova kombinacija kršćanskih mozaika i islamske kaligrafije naglašava prijelaz zgrade između dviju glavnih religija i kultura.

Je li Viking ostavio svoj trag na Aja Sofiji?

Intrigantan dio povijesti leži u obliku vikinških grafita pronađenih u Aja Sofiji. Tijekom 11. stoljeća, vikinški vojnik po imenu Haldvan urezao je svoje ime u jednu od galerija na drugom katu zgrade. Ovaj drevni grafit vidljiv je i danas, pružajući uvid u različite posjetitelje koji su prošli kroz Aja Sofiju tijekom stoljeća. Haldvanov znak podsjetnik je na prisutnost Nordijaca u bizantskom Konstantinopolu, gdje su često služili kao plaćenici u varjaškoj gardi, štiteći bizantske careve.

Koliko je Aja Sofija izgrađeno kroz povijest?

Kroz povijest su postojale 3 Aja Sofije. Konstantin Veliki dao je narudžbu za prvu crkvu u 4. stoljeću nove ere, odmah nakon što je Istanbul proglasio glavnim gradom Rimskog Carstva. Želio je pokazati slavu nove vjere, pa je prva crkva bila značajna građevina. Međutim, kako je crkva bila drvena, stradala je u požaru.

Kako je prva crkva bila uništena, Teodozije II je naredio drugu crkvu. Gradnja je započela u 5. stoljeću, ali je ova crkva srušena tijekom Nikinih nemira u 6. stoljeću.

Konačna gradnja započela je 532. godine, a dovršena 537. godine. U kratkom 5-godišnjem razdoblju izgradnje, zgrada je počela funkcionirati kao crkva. Neki zapisi govore da je na izgradnji radilo 10,000 ljudi da bi se završila u tako kratkom roku. Arhitekti su bili Izidor iz Mileta i Antemije iz Trala, obojica sa zapadne strane Turske.

Kako je Aja Sofija prešla iz crkve u džamiju?

Nakon izgradnje zgrada je sve do osmanskog doba funkcionirala kao crkva. Osmansko carstvo je osvojilo grad Istanbul 1453. godine. Sultan Mehmed Osvajač je naredio da se Aja Sofija pretvori u džamiju. Sultanovom naredbom prekrivena su lica mozaika unutar zgrade, dodani minareti i postavljen novi mihrab (niša koja pokazuje smjer prema Mekki). Sve do perioda Republike objekat je služio kao džamija. godine 1935. ova povijesna džamija pretvorena je u muzej po nalogu parlamenta.

Nakon što je postao muzej, ponovno su otkrivena lica mozaika. Posjetitelji i danas mogu vidjeti simbole dviju religija jednu pored druge, što ga čini izvrsnim mjestom za razumijevanje tolerancije i zajedništva.

Koje su se promjene dogodile 2020. kada je Aja Sofija ponovno otvorena kao džamija?

Godine 2020. Aja Sofija je doživjela značajnu transformaciju kada je predsjedničkim dekretom službeno pretvorena iz muzeja u funkcionalnu džamiju. Ovo je označilo treći put u svojoj dugoj povijesti da je Aja Sofija korištena kao mjesto bogoslužja, vraćajući se svojim islamskim korijenima nakon što je 85 godina služila kao muzej. Kao i sve džamije u Turskoj, posjetitelji sada mogu ući u zgradu između jutarnje i večernje molitve. Odluka je naišla na domaće i međunarodne reakcije, budući da Aja Sofija ima veliki kulturni i vjerski značaj i za kršćane i za muslimane.

Koji je kodeks odijevanja za posjet Aja Sofiji?

Kada posjećujete Aja Sofiju, važno je slijediti tradicionalna pravila odijevanja koja se poštuju u svim džamijama u Turskoj. Žene su dužne pokriti kosu i nositi duge suknje ili široke hlače kako bi zadržale skromnost, dok bi muškarci trebali osigurati da im kratke hlače padaju ispod koljena. Osim toga, svi posjetitelji trebaju skinuti cipele prije ulaska u prostor za molitvu.

Tijekom razdoblja kada je zgrada bila muzej, molitve nisu bile dopuštene unutar zgrade. Međutim, budući da je ponovno preuzela ulogu džamije, molitve se sada mogu slobodno obavljati u određeno vrijeme. Bilo da posjećujete kao turist ili radi molitve, nova funkcija Aja Sofije stvorila je prostor u kojem i vjernici i posjetitelji mogu cijeniti njezino duboko vjersko i povijesno značenje.

Što je bila Aja Sofija prije nego što je postala džamija?

Prije nego što je Aja Sofija postala džamija, bila je to kršćanska katedrala poznata kao Crkva Aja Sofija, što na grčkom znači "Sveta mudrost". Zgradu je dao sagraditi bizantski car Justinijan I., a dovršena je 537. godine. bila je najveća svjetska katedrala gotovo 1,000 godina i služila je kao središte istočnog pravoslavnog kršćanstva, igrajući vitalnu ulogu u vjerskom i političkom životu u Bizantskom Carstvu. Građevina je bila poznata po svojoj masivnoj kupoli i inovativnom arhitektonskom dizajnu, simbolizirajući bogatstvo i moć carstva.

1453. godine, kada je Otomansko Carstvo osvojilo Konstantinopol (danas Istanbul), sultan Mehmed II je pretvorio katedralu u džamiju. Tijekom ove tranzicije dodana su islamska obilježja kao što su minareti, mihrab (molitvena niša) i kaligrafske ploče, dok su neki kršćanski mozaici prekriveni ili uklonjeni. To je označilo početak duge povijesti Aja Sofije kao džamije, koja se nastavila sve dok nije postala muzej 1935. godine.

Koje su razlike između Aja Sofije, Aja Sofije i Svete Sofije?

Iako se nazivi Aja Sofija, Aja Sofija i Sveta Sofija često koriste kao sinonimi, oni se odnose na istu strukturu, ali u različitim jezičnim kontekstima:

• Aja Sofija: Ovo je grčko ime koje u prijevodu znači "Sveta mudrost". to je termin koji se najčešće koristi na međunarodnoj razini, osobito u povijesnim i akademskim raspravama.
• Aja Sofija: Ovo je turska verzija imena, usvojena nakon osmanskog osvajanja Carigrada. naširoko se koristi u Turskoj i među govornicima turskog jezika.
• Sveta Sofija: Ovo je prijevod koji se uglavnom koristi u zapadnim jezicima i kontekstima. odražava isto značenje – "Sveta Mudrost" – ali izraz "Svetac" češći je u zemljama engleskog govornog područja.

Unatoč ovim varijacijama u nazivima, svi se odnose na istu kultnu zgradu u Istanbulu, poznatu po svojoj bogatoj povijesti kao kršćanska katedrala, džamija, a sada značajan kulturni simbol.

Što je Aja Sofija danas – džamija ili muzej?

Od srpnja 2020. Aja Sofija ponovno je postala džamija. Ova promjena najavljena je nakon presude turskog suda kojom mu je ukinut status muzeja, status koji je imao od 1935., pod svjetovnom vladom koju je vodio Mustafa Kemal Ataturk. Odluka da se zgrada preuredi u džamiju izazvala je domaće i međunarodne rasprave zbog kulturnog i povijesnog značaja zgrade za više religija.

Iako danas funkcionira kao džamija, Aja Sofija ostaje otvorena za posjetitelje svih vjera, poput mnogih drugih džamija u Turskoj. Međutim, napravljene su promjene, poput pokrivanja neke kršćanske ikonografije tijekom molitve. Unatoč promjeni svoje vjerske uloge, Aja Sofija i dalje ima ogromnu vrijednost kao povijesni spomenik, odražavajući i svoju kršćansku bizantsku i islamsku otomansku prošlost.

Što je unutar Aja Sofije?

Unutar Aja Sofije možete vidjeti fascinantnu mješavinu kršćanske i islamske umjetnosti i arhitekture koja odražava složenu povijest zgrade. Ključne značajke uključuju:

• Kupola: Središnja kupola, jedna od najvećih na svijetu, remek-djelo je bizantske arhitekture, uzdiže se preko 55 metara iznad poda. njegova veličina i visina stvaraju osjećaj strahopoštovanja kod posjetitelja.
• Kršćanski mozaici: Dok su mnogi mozaici bili prekriveni ili uklonjeni tijekom osmanskog razdoblja, nekoliko bizantskih mozaika koji prikazuju Isusa Krista, Djevicu Mariju i razne svece otkriveno je i restaurirano, pružajući uvid u vrijeme kada je zgrada bila katedrala.
• islamska kaligrafija: Velike kružne ploče ispisane arapskom kaligrafijom istaknute su u unutrašnjosti. Ovi natpisi uključuju imena Allaha, Muhameda i prva četiri islamska kalifa, dodani u vrijeme dok je bila džamija.
• Mihrab i Minbar: Mihrab (niša koja pokazuje smjer prema Meki) i minbar (propovjedaonica) dodani su kada je Aja Sofija pretvorena u džamiju. Ovo su bitne komponente za muslimanske molitve.
• Mramorni stupovi i zidovi: Aja Sofija također je poznata po upotrebi mramora u boji iz cijelog Bizantskog Carstva, što pridonosi ukupnoj veličini građevine.

Interijer predstavlja jedinstvenu arhitektonsku i kulturnu mješavinu, simbolizirajući i bizantsku i otomansku umjetničku tradiciju.

Po kojem je arhitektonskom stilu poznata Aja Sofija?

Aja Sofija je poznati primjer bizantske arhitekture, a njena najpoznatija značajka je masivna kupola koja dominira strukturom. Ovaj stil karakterizira korištenje:

• Centralne kupole: Inovativni dizajn središnje kupole Aja Sofije, koja izgleda kao da lebdi iznad lađe, bio je veliko arhitektonsko postignuće za svoje vrijeme. utjecao je na dizajn kasnijih osmanskih džamija, uključujući i Plavu džamiju.
• Privjesci: Ove trokutaste strukture omogućile su postavljanje velike kupole na pravokutnu bazu, ključnu inovaciju koja je definirala bizantsku arhitekturu.
• Upotreba svjetla: Arhitekti su vješto ugradili prozore u podnožje kupole, stvarajući iluziju da kupola visi s neba. Ova upotreba svjetla za stvaranje osjećaja božanstvenosti postala je zaštitni znak bizantskih vjerskih građevina.
• Mozaici i mramor: Zamršeni mozaici i bogato obojeni mramorni zidovi odražavaju luksuz i simbolizam Bizantskog Carstva, fokusirajući se na vjerske teme i ikonografiju.

Ovaj arhitektonski stil uvelike je utjecao na osmanske arhitekte koji su je kasnije pretvorili u džamiju, što je dovelo do jedinstvene mješavine bizantskih i islamskih elemenata.

Zašto je Aja Sofija važna i kršćanima i muslimanima?

Aja Sofija ima duboko značenje i za kršćane i za muslimane zbog svoje uloge u vjerskoj povijesti obiju vjera. Za kršćane je to bila najveća katedrala na svijetu gotovo 1,000 godina i služila je kao središte Istočne pravoslavne crkve. bilo je mjesto važnih vjerskih ceremonija, uključujući krunidbu bizantskih careva, a njegovi mozaici Krista i Djevice Marije cijenjeni su simboli kršćanske vjere.

Za muslimane, nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, Aja Sofija je pretvorena u džamiju od strane sultana Mehmeda II, što je simboliziralo pobjedu islama nad Bizantskim Carstvom. Zgrada je postala model za buduću arhitekturu osmanskih džamija, nadahnuvši mnoge od najpoznatijih istanbulskih džamija, poput Sulejmanove i Plave džamije. Dodavanje islamske kaligrafije, mihraba i minareta odražavalo je njegov novi islamski identitet.

Aja Sofija predstavlja sjecište dviju velikih svjetskih religija i snažan je simbol i kršćanske i islamske kulturne baštine. njegova kontinuirana uporaba i očuvanje odražavaju njegovu ulogu mosta između prošlosti i sadašnjosti, Istoka i Zapada i dviju velikih svjetskih vjerskih tradicija.