Obilazak Aja Sofije

Aja Sofija iz Istanbula 

Zamislite zgradu koja stoji na istom mjestu 1500 godina, hram broj jedan za dvije religije. Sjedište pravoslavnog kršćanstva i prva džamija u Istanbulu. Izgrađena je za samo 5 godina. To je najveća kupola s 55.60 visine i 31.87 promjera 800 godina u svijetu. Prikazi religija jedan pored drugog. Krunidba rimskih careva. To je bilo mjesto susreta sultana i njegovog naroda. To je ono poznato Džamija Aja Sofija u Istanbulu.

Istanbul E-pass uključuje obilazak Aja Sofije s profesionalnim vodičem koji govori engleski jezik. Za detalje pogledajte "Sati i sastanci".

Kada se otvara Aja Sofija?

Otvoren je svaki dan do noćne molitve. Nema ulaznica niti ulaznica.

Gdje se nalazi Aja Sofija? 

Nalazi se u srcu starog grada. Lako je pretjerati s javnim prijevozom.

Iz starih gradskih hotela; Idite tramvajem T1 do tramvajske stanice Sultanahmet. Od tamo je potrebno 5 minuta hoda do tamo.

Iz hotela Taksim; Idite uspinjačom od trga Taksim do Kabataşa. Odatle idite tramvajem T1 do tramvajske stanice Sultanahmet. Do tramvajske stanice ima 5 minuta hoda.  

Iz hotela Sultanahmet; Nalazi se na pješačkoj udaljenosti od većine hotela na području Sultanahmet.  

Koliko treba posjetiti Aja Sofiju i koje je najbolje vrijeme? 

Možete sami posjetiti u roku od 30 minuta. Obilazak s vodičem traje oko 1-1.5 sati. U ovoj je zgradi puno sitnih detalja. Kako ona trenutno funkcionira kao džamija, treba biti svjestan vremena molitve. Rano jutro bilo bi izvrsno vrijeme za posjet tamo. Također možete imati pristup planu Aja Sofija.

Povijest Aja Sofije 

Većina putnika miješa slavne Plava džamija  s Aja Sofijom. Uključujući i Palača Topkapi, jedno od najposjećenijih mjesta u Istanbulu, ove tri zgrade nalaze se na UNESCO -voj listi baštine. Nasuprot jedna drugoj, najznačajnija razlika između ovih zgrada je broj minareta. Minaret je toranj sa strane džamije. Primarna svrha ovog tornja je upućivanje ezana u stara vremena prije mikrofonskog sustava. Plava džamija ima 6 minareta. Aja Sofija ima 4 minareta. Osim broja minareta, druga je razlika povijest. Plava džamija je osmanska građevina. Aja Sofija starija je od Plave džamije, a to je a  Rimska gradnja. Razlika je oko 1100 godina.

Zgrada ima nekoliko naziva. Turci zgradu zovu Ayasofya. Na engleskom jeziku naziv zgrade je Sveta Sofija. Ovo ime uzrokuje neke probleme. Većina misli da postoji svetica s imenom Sophia i da ime potječe od nje. No izvorni naziv zgrade je Aja Sofija. Naziv potječe od starogrčkog. Značenje Aja Sofije na starogrčkom je Božanska mudrost. Crkva je bila posvećena Isusu Kristu. Ali izvorni naziv crkve bio je  Megalo Ecclesia. Velika crkva ili Mega crkva bila je naziv izvorne zgrade. Kako je ovo bila središnja crkva u pravoslavnom kršćanstvu, unutar zgrade postoje lijepi primjeri mozaika. Jedan od ovih mozaika prikazuje Justinijana prvog, koji predstavlja modalitet crkve, a Konstantina 1. koji predstavlja način grada Isusu i Mariji. To je bila tradicija u doba Rimljana. Ako car naredi zgradu, njegov bi mozaik trebao ukrašavati građevinu. Iz osmanske ere postoji mnogo lijepih kaligrafskih djela. Najpoznatije sveto ime u islamu krasi zgradu oko 1 godina. Drugi je grafit koji potječe iz 150. stoljeća. Vikinški vojnik po imenu Haldvan ispisuje njegovo ime u jednoj od galerija na drugom katu Aje Sofije. Ovo je ime još uvijek vidljivo u gornjoj galeriji zgrade.

U povijesti su postojale 3 Aja Sofije. Konstantin Veliki je naredio prvu crkvu u 4. stoljeću poslije Krista, odmah nakon što je Istanbul proglasio glavnim gradom Rimskog Carstva. Htio je pokazati slavu nove religije. Iz tog je razloga prva crkva ponovno bila velika gradnja. Budući da je crkva bila drvena crkva, prva je uništena tijekom požara. 

Kako je prva crkva uništena tijekom požara, Teodozije 2. je naredio drugu crkvu. Gradnja je započela u 5. stoljeću, a crkva je srušena za vrijeme Nikanskih nereda u 6. stoljeću.  

Konačna izgradnja započela je 532. godine, a završila 537. U kratkom petogodišnjem razdoblju izgradnje zgrada je počela funkcionirati kao crkva. Neki zapisi govore da je 5 ljudi radilo na izgradnji kako bi mogli završiti u kratkom vremenu. Arhitekti su obojica sa zapadne strane Turske. Isidor iz Mileta i Anthemius iz Trala.  

Nakon izgradnje, zgrada funkcionira kao crkva do osmanskog doba. Osmansko carstvo je osvojilo grad Istanbul 1453. godine. Sultan Mehmed Osvajač izdao je nalog da se Aja Sofija pretvori u džamiju. Sultanovom naredbom prekrili su lica mozaika unutar zgrade. Dodali su minarete i novi Mihrab (smjer prema Mekki u Saudijskoj Arabiji danas). Do republičkog razdoblja zgrada je služila kao džamija. Godine 1935. ova povijesna džamija pretvorena je u muzej po nalogu parlamenta. Lica mozaika otvorena su još jednom. U najboljem dijelu priče, unutar džamije, još uvijek se mogu vidjeti simboli dviju religija jedan pored drugog. To je izvrsno mjesto za razumijevanje tolerancije i zajedništva.  

Godine 2020. zgrada je, konačno, počela funkcionirati kao džamija. Kao i svaka džamija u Turskoj, posjetitelji mogu posjetiti zgradu između molitve od jutra do mraka. Kodeks odijevanja je isti za sve džamije u Turskoj. Dame moraju pokriti kosu i nositi duge suknje ili široke hlače. Gospodin ne može nositi kratke hlače više od razine koljena. Za vrijeme muzeja molitve nisu bile dopuštene, ali sada svatko tko želi moliti može ući i učiniti to u vrijeme molitve.

Konačna riječ

Dok ste u Istanbulu, zbog nedostatka posjeta Aja Sofiji, povijesnog čuda, kasnije ćete požaliti. Aja Sofija nije samo spomenik, već prikaz različitih vjerskih kultura. Izuzetno je važno što ga je svaka religija htjela posjedovati. Stajanje ispod grobnica tako moćne zgrade odvest će vas na štovani obilazak povijesti. Iskoristite nevjerojatne popuste ako započnete veličanstveno putovanje kupnjom istanbulske E-propusnice.