Obilazak Aja Sofije

Istanbul E-pass uključuje obilazak Aja Sofije s profesionalnim vodičem koji govori engleski jezik. Za detalje pogledajte "Sati i sastanci".

Aja Sofija iz Istanbula

Zamislite zgradu koja stoji na istom mjestu 1500 godina, hram broj jedan za dvije religije. Sjedište pravoslavnog kršćanstva i prva džamija u Istanbulu. Izgrađena je za samo 5 godina. To je kupola najveća kupola s 55.60 visine i 31.87 promjera 800 godina u svijetu. Prikazi religija jedan pored drugog. Krunidba rimskih careva. To je bilo mjesto susreta sultana i njegovog naroda. To je ono poznato Aja Sofija u Istanbulu.

Kada se otvara Aja Sofija?

Otvoren je svaki dan do noćne molitve. Nema ulaznica niti ulaznica.

Gdje se nalazi Aja Sofija?

Nalazi se u srcu starog grada. Lako je pristupiti javnim prijevozom.

Iz starih gradskih hotela; Dođite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. Odatle je potrebno 5 minuta hoda do tamo.

Od hotela Taksim; Idite uspinjačom (linija F1) od trga Taksim do Kabataş. Odatle idite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. Od tramvajske stanice do tamo je 2-3 minute hoda.

Od hotela Sultanahmet; Nalazi se na pješačkoj udaljenosti od većine hotela na području Sultanahmet.

Koliko treba posjetiti Aja Sofiju i koje je najbolje vrijeme?

Možete posjetiti u roku od 30 do 45 minuta sami. Obilasci s vodičem traju oko 1-1.5 sati. U ovoj zgradi ima puno malih detalja. Kako trenutno funkcionira kao džamija, treba biti svjestan vremena namaza. Rano jutro bilo bi izvrsno vrijeme da tamo posjetite.

Povijest Aja Sofije

Većina putnika miješa slavne Plava džamija s Aja Sofijom. Uključujući i Palača Topkapi, jedno od najposjećenijih mjesta u Istanbulu, ove tri zgrade nalaze se na UNESCO-vom popisu baštine. Budući da su jedna naspram druge, najznačajnija razlika između ovih zgrada je broj minareta. Munara je toranj sa strane džamije. Primarna svrha ovog tornja je poziv na molitvu u stara vremena prije mikrofonskog sustava. Plava džamija ima 6 minareta. Aja Sofija ima 4 minareta. Osim broja minareta, druga razlika je povijest. Plava džamija je osmanska građevina. Aja Sofija je starija od Plave džamije i rimska je građevina. Razlika je oko 1100 godina.

Zgrada ima nekoliko imena. Turci zgradu zovu Ayasofya. Na engleskom je naziv zgrade St. Sophia. Ovo ime uzrokuje neke probleme. Većina misli da postoji svetica s imenom Sofija i ime dolazi od nje. Ali izvorni naziv zgrade je Aja Sofija. Ime dolazi od starogrčkog. Značenje Aja Sofije na starogrčkom je Božanska mudrost. Crkva je bila posvećena Isusu Kristu. Ali izvorni naziv crkve bio je Megalo Ecclesia. Velika crkva ili Mega crkva bio je naziv izvorne zgrade. Kako je ovo bila središnja crkva u pravoslavnom kršćanstvu, unutar zgrade se nalaze prekrasni primjerci mozaika. Jedan od tih mozaika prikazuje Justinijana 1. koji predstavlja crkveni modal i Konstantina Velikog koji prikazuje modal grada Isusu i Mariji. To je bila tradicija u rimsko doba. Ako car naredi gradnju, njegov bi mozaik trebao ukrasiti gradnju. Iz osmanskog doba postoji mnogo lijepih kaligrafskih djela. Najpoznatija su sveta imena u islamu koja krase zgradu oko 150 godina. Drugi su grafiti koji potječu iz 11. stoljeća. Vikinški vojnik po imenu Haldvan ispisuje svoje ime u jednoj od galerija na drugom katu Aja Sofije. Ovo ime je i danas vidljivo na gornjoj galeriji zgrade.

U povijesti su postojale 3 Aja Sofije. Konstantin Veliki dao je nalog za prvu crkvu u 4. stoljeću poslije Krista, odmah nakon što je Istanbul proglasio glavnim gradom Rimskog Carstva. Htio je pokazati slavu nove religije. Zbog toga je prva crkva opet bila velika građevina. Kako je crkva bila drvena, prva je stradala u požaru.

Kako je prva crkva stradala u požaru, Teodozije II je naredio drugu crkvu. Gradnja je započela u 5. stoljeću, a crkva je srušena tijekom Nika nemira u 6. stoljeću.

Konačna izgradnja započela je 532. godine, a završila 537. U kratkom petogodišnjem razdoblju izgradnje zgrada je počela funkcionirati kao crkva. Neki zapisi govore da je 5 ljudi radilo na izgradnji kako bi mogli završiti u kratkom vremenu. Arhitekti su obojica sa zapadne strane Turske. Isidor iz Mileta i Anthemius iz Trala.

Nakon izgradnje, zgrada je funkcionirala kao crkva sve do osmanskog doba. Osmansko Carstvo je 1453. godine osvojilo grad Istanbul. Sultan Mehmed Osvajač je naredio da se Aja Sofija pretvori u džamiju. Po nalogu sultana prekrili su lica mozaika unutar zgrade. Dodali su minarete i novi mihrab (današnji pravac za Mekku u Saudijskoj Arabiji). Do republičkog perioda zgrada je služila kao džamija. Ova povijesna džamija je 1935. godine po nalogu parlamenta pretvorena u muzej. Lica mozaika su još jednom otvorena. U najboljem dijelu priče, unutar džamije, još uvijek se mogu vidjeti simboli dviju vjera jedan pored drugog. To je izvrsno mjesto za razumijevanje tolerancije i zajedništva.

Godine 2020. zgrada je, konačno, počela funkcionirati kao džamija. Kao i svaka džamija u Turskoj, posjetitelji mogu posjetiti zgradu između molitve od jutra do mraka. Kodeks odijevanja je isti za sve džamije u Turskoj. Dame moraju pokriti kosu i nositi duge suknje ili široke hlače. Gospodin ne može nositi kratke hlače više od razine koljena. Za vrijeme muzeja molitve nisu bile dopuštene, ali sada svatko tko želi moliti može ući i učiniti to u vrijeme molitve.

Konačna riječ

Dok ste u Istanbulu, zbog nedostatka posjeta Aja Sofiji, povijesnog čuda, kasnije ćete požaliti. Aja Sofija nije samo spomenik, već prikaz različitih vjerskih kultura. Izuzetno je važno što ga je svaka religija htjela posjedovati. Stajanje ispod grobnica tako moćne zgrade odvest će vas na štovani obilazak povijesti. Iskoristite nevjerojatne popuste ako započnete veličanstveno putovanje kupnjom istanbulske E-propusnice.