Aja Sofija (vanjski posjet) Obilazak s vodičem

Istanbul E-pass uključuje obilazak Aje Sofije s vanjskim obilaskom s profesionalnim vodičem koji govori engleski. Za detalje provjerite "Sati i sastanci". Za ulazak u muzej bit će dodatnih 25 eura pristojbe koja se može kupiti izravno na ulazu u muzej.

Aja Sofija iz Istanbula

Zamislite zgradu koja stoji na istom mjestu 1500 godina, hram broj jedan za dvije religije. Sjedište pravoslavnog kršćanstva i prva džamija u Istanbulu. Izgrađen je za samo 5 godina. Njegova je kupola bila najveća kupola s 55.60 u visinu i 31.87 promjera za 800 godina u svijetu. Prikazi religija jedna pored druge. Mjesto krunidbe rimskih careva. To je bilo mjesto susreta sultana i njegovih ljudi. To je poznato Aja Sofija u Istanbulu.

Kada se otvara Aja Sofija?

Otvorena je svakim danom od 09 do 00 sati.

Da li se naplaćuje ulaz u džamiju Aja Sofija?

Da tamo je. Cijena ulaznice je 25 eura po osobi.

Gdje se nalazi Aja Sofija?

Nalazi se u srcu starog grada. Lako je pristupiti javnim prijevozom.

Iz starih gradskih hotela; Dođite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. Odatle je potrebno 5 minuta hoda do tamo.

Od hotela Taksim; Idite uspinjačom (linija F1) od trga Taksim do Kabataş. Odatle idite tramvajem T1 do Sultanahmeta. tramvajska stanica. Od tramvajske stanice do tamo je 2-3 minute hoda.

Iz hotela Sultanahmet; Nalazi se na pješačkoj udaljenosti od većine hotela na području Sultanahmet.

Koliko treba posjetiti Aja Sofiju i koje je najbolje vrijeme?

Možete posjetiti u roku od 15-20 minuta sami. Vođeni obilasci izvana traju oko 30 minuta. Mnogo je sitnih detalja u ovoj zgradi. Kako trenutno funkcionira kao džamija, treba voditi računa o vremenu namaza. Rano jutro bilo bi izvrsno vrijeme da ga posjetite.

Povijest Aja Sofije

Većina putnika miješa slavne Plava džamija s Aja Sofijom. Uključujući i Palača Topkapi, jedno od najposjećenijih mjesta u Istanbulu, ove tri građevine nalaze se na UNESCO-vom popisu baštine. Budući da su jedna nasuprot drugoj, najznačajnija razlika između ovih građevina je broj minareta. Minaret je toranj sa strane džamije. Primarna svrha ovog tornja je pozivanje na molitvu u starim danima prije mikrofonskog sustava. Plava džamija ima 6 minareta. Aja Sofija ima 4 minareta. Osim broja minareta, druga razlika je povijest. Plava džamija je osmanska građevina. Aja Sofija je starija od Plave džamije i rimska je građevina. Razlika je oko 1100 godina.

Zgrada ima nekoliko naziva. Turci zgradu zovu Ayasofya. Na engleskom je naziv zgrade St. Sophia. Ovo ime uzrokuje neke probleme. Većina misli da postoji svetica koja se zove Sofija i da ime dolazi od nje. Ali izvorni naziv građevine je Aja Sofija. Ime dolazi iz starogrčkog. Značenje Aja Sofije na starogrčkom je Božanska mudrost. Crkva je posvećena Isusu Kristu. Ali izvorni naziv crkve bio je Megalo Ecclesia. Velika crkva ili Mega crkva je bio naziv izvorne građevine. Kako je ovo bila središnja crkva pravoslavnog kršćanstva, unutar zgrade se nalaze prekrasni primjerci mozaika. Jedan od tih mozaika prikazuje Justinijana I., koji predstavlja modal crkve, i Konstantina Velikog, koji prikazuje modal grada Isusu i Mariji. To je bila tradicija u rimskoj eri. Ako car naruči gradnju, njegov mozaik treba krasiti građevinu. Iz osmanskog doba postoji mnogo lijepih kaligrafskih djela. Najpoznatija su sveta imena u islamu koja su krasila zgradu oko 1 godina. Drugi su grafiti koji potječu iz 150. stoljeća. Vikinški vojnik po imenu Haldvan ispisuje svoje ime u jednoj od galerija na drugom katu Aja Sofije. Ovo je ime i danas vidljivo na gornjoj galeriji zgrade.

U povijesti su postojale 3 Aja Sofije. Konstantin Veliki dao je nalog za prvu crkvu u 4. stoljeću poslije Krista, odmah nakon što je Istanbul proglasio glavnim gradom Rimskog Carstva. Htio je pokazati slavu nove religije. Zbog toga je prva crkva opet bila velika građevina. Kako je crkva bila drvena, prva je stradala u požaru.

Kako je prva crkva stradala u požaru, Teodozije II je naredio drugu crkvu. Gradnja je započela u 5. stoljeću, a crkva je srušena tijekom Nika nemira u 6. stoljeću.

Konačna gradnja započela je 532. godine, a završila 537. godine. U kratkom 5-godišnjem razdoblju gradnje zgrada je počela funkcionirati kao crkva. Neki zapisi govore da je na građevini radilo 10,000 ljudi da bi završili u kratkom vremenu. Arhitekti su bili sa zapadne strane Turske. Izidor iz Mileta i Antemije iz Trala.

Nakon izgradnje zgrada je sve do osmanskog doba funkcionirala kao crkva. Osmansko carstvo je osvojilo grad Istanbul 1453. Sultan Mehmed Osvajač je naredio da se Aja Sofija pretvori u džamiju. Po nalogu sultana, prekrili su lica mozaika unutar zgrade. Dodali su minarete i novi mihrab (današnji pravac prema Mekki u Saudijskoj Arabiji). Do republičkog perioda zgrada je služila kao džamija. Godine 1935. ova povijesna džamija pretvorena je u muzej nalogom parlamenta. Lica mozaika su još jednom otvorena. U najboljem dijelu priče, unutar džamije, još uvijek se mogu vidjeti simboli dviju vjera jedan do drugog. To je izvrsno mjesto za razumijevanje tolerancije i zajedništva.

Godine 2020. objekat je, konačno, počeo da funkcioniše kao džamija. Kao i svaku džamiju u Turskoj, posjetitelji mogu posjetiti zgradu između jutarnje i noćne molitve. Pravila odijevanja su ista za sve džamije u Turskoj. Žene moraju pokriti kosu i nositi duge suknje ili široke hlače. Gospoda ne mogu nositi kratke hlače više od razine koljena. Za vrijeme trajanja muzeja molitve nisu bile dopuštene, ali sada svatko tko se želi moliti može ući i učiniti to u vrijeme molitve.

Konačna riječ

Dok ste u Istanbulu, propustite posjetiti Aja Sofiju, povijesno čudo, nešto je zbog čega ćete kasnije požaliti. Aja Sofija nije samo spomenik, već reprezentacija različitih vjerskih kultura. Ima ogroman značaj da ga je svaka religija htjela posjedovati. Stajanje ispod grobnica tako moćne građevine odvest će vas na obožavano putovanje kroz povijest. Iskoristite nevjerojatne popuste tako da započnete svoje veličanstveno putovanje kupnjom Istanbul E-passa.